Kamata Kamata je naknada u novcu za privremeno pozajmljivanje na korišćenje novčanih sredstava ili, u procentima izražena naknada (cena) koju zajmoprimac (dužnik) plaća zajmodavcu (kreditoru, poveriocu) za privremeno korišćenje ustupljenog novca ili kapitala.
Kamata (redovna kamata) po inostranom kreditu Ugovorena naknada za korišćenje inostranog kredita.
Kamatna marža Razlika između aktivne i pasivne kamatne stope.
Kamatna stopa Kamatna stopa je u procentima izražena cena koja se plaća za korišćenje tuđih sredstava – novca ili kapitala.
Kamatna stopa tržišta novca Cena angažovanja novca na kratak rok.
Kamatne stope Narodne banke Srbije Kamatne stope prema kojima Narodna banka Srbije obračunava i naplaćuje kamate na plasmane iz primarne emisije i na sva druga potraživanja. Narodna banka Srbije plaća kamate na sredstva deponovana na računu kod nje.
Kamatni rizik Rizik mogućnosti nastanka negativnih efekata na finansijski rezultat i kapital banke usled promene kamatnih stopa.
Kapitalni i finansijski bilans Kapitalni bilans, kao deo kapitalnog i finansijskog bilansa u okviru prezentacije platnog bilansa, obuhvata kapitalne transfere i pribavljanje, odnosno otuđivanje neproizvodnih nefinansijskih stavki kao što su patenti, licence i autorska prava. Kapitalni transferi se sastoje od transfera vlasništva nad nekom fiksnom aktivom bez odgovarajuće nadoknade i oprosta dugova. Finansijski bilans obuhvata transakcije finansijskom aktivom i pasivom i odnosi se na strane direktne investicije, portfolio investicije i druge investicije i rezervnu aktivu.
Karenca Vremenski period od stupanja na snagu ugovora o osiguranju do trenutka punog preuzimanja rizika od strane osiguravača.
Kasko osiguranje motornih vozila Kasko osiguranje motornih vozila je osiguranje motornih vozila od oštećenja,uništenja ili krađe.
Kastodi banka Banka koja ima dozvolu Komisije za hartije od vrednosti za poslove vođenja računa hartija od vrednosti u svoje ima a za račun svojih klijenata i koja svojim klijentima pruža usluge kliringa i saldiranja transakcija sa hartijama od vrednosti, kao i druge usluge vezane za korporativne radnje (isplata dividende, glasanje na skupštini akcionara).
Kliring Kliring je utvrđivanje obaveza i potraživanja po osnovu hartija od vrednosti i novčanih sredstava između učesnika na organizovanom tržištu u vezi s poslovima sa hartijama od vrednosti.
Kliring (u platnom prometu) Razmena i obrada međubankarskih naloga za plaćanje radi obračuna bilateralnih ili multilateralnih neto iznosa koje svaka banka duguje, ili koje se svakoj banci duguju za poravnanje naloga za plaćanje uključenih u svaki klirinški krug.
Kliring i saldiranje Radnje koje se, u registru hartija od vrednosti – posebnoj specijalizovanoj instituciji, obavljaju nakon realizacije naloga kupovine i prodaje. Odnose se na međusobno poravnavanje obaveza i potraživanja, kao i prenos prodatih hartija sa starog na novog vlasnika i istovremeno prenos novca sa računa kupca na račun bivšeg vlasnika hartije.
Klirinška kuća Institucija na finansijskom tržištu koja se bavi kliringom (utvrđivanje obaveza i potraživanja u hartijama od vrednosti i novcu) i saldiranjem (izvršenje obaveza prenosom hartija od vrednosti ili plaćanjem) i koja upravlja rizikom u saldiranju transakcija, između ostalog, vođenjem marginskih računa.
Knjigovodstvena vrednost po akciji Odnos sopstvenog kapitala i broja akcija.
Kobrendirane platne kartice Kartice nastale u saradnji kartičnih sistema i drugih pravnih lica ili više kartičnih sistema radi zadovoljenja zajedničkih interesa.
Koeficijent obrta obaveza prema dobavljačima Brzina izmirenja obaveza prema dobavljačima, a pri pokrivenosti zaliha neto obrtnim kapitalom odgovara brzini naplate potraživanja.
Koeficijent obrta osnovnih sredstava Nivo poslovnih prihoda koji produkuju ulaganja u osnovna sredstva.
Koeficijent obrta potraživanja od kupaca Brzina oslobađanja potraživanja.
Koeficijent obrta ukupne imovine Broj obrta ukupne imovine u toku godine.
Komercijalni zapisi Dužnički vrednosni papiri koje izdaju preduzeća u svrhu pribavljanja kratkoročnih sredstava, radi obezbeđenja likvidnosti u uslovima poremećaja u prilivima i odlivima sredstava. Po svojim karakteristikama i nameni, komercijalni zapisi su gotovo identični s kratkoročnim obveznicama. Kratkoročno finansiranje nesklada u tokovima gotovine (engl. cash-flow) preduzeća mogu ostvariti: direktno (emisijom komercijalnih zapisa ili kratkoročnih obveznica preduzeća) ili indirektno (uzimanjem kredita od poslovnih banaka). Rokovi na koje se te hartije emituju su najčešće 180 dana. Kamatne stope koje nose komercijalni zapisi su na najvišem nivou od svih hartija kod nas i kreću se između 0,5 i 3,50% na mesečnom nivou, što direktno zavisi od kredibiliteta i boniteta kompanije koja ih izdaje.
Komisija za hartije od vrednosti Nadzorno telo na finansijskom tržištu, koje, između ostalog, donosi akte za sprovođenje Zakona o tržištu hartija od vrednosti, daje dozvole za rad učesnicima na finansijskom tržištu, vrši kontrolu i nadzor nad tim učesnicima i pokreće pred sudom postupak radi zaštite interesa investitora.
Kompanijske platne kartice Posebne kompanijske kartice, koje važe samo u internim mrežama trgovina, hotela, restorana, benzinskih pumpi i sl.
Konsolidovani spoljni dug Spoljni dug koji se jedinstveno tretira u procesu reorganizacije.
Konsolidovani finansijski izveštaj Finansijski izveštaj u kome se prikazuje finansijski položaj ekonomske celine koju čine matično pravno lice i sva zavisna pravna lica u zemlji i inostranstvu na dan 31. decembra i poslovne promene od 1. januara do 31. decembra poslovne godine, a dostavlja se Narodnoj banci Srbije do kraja aprila naredne godine.
Kontni plan Sistemsko prikazivanje svih računa pravnih lica i preduzetnika, prema određenoj šemi (kontnom okviru).
Kontrolno učešće Kontrolno učešće postoji kada jedno lice ima: 1) direktno ili indirektno pravo ili mogućnost da ostvari najmanje 50% glasačkih prava u pravnom licu, odnosno direktno ili indirektno vlasništvo nad najmanje 50% kapitala tog pravnog lica, ili 2) mogućnost izbora najmanje polovine članova upravnog odbora ili drugog organa rukovođenja i upravljanja tog pravnog lica, ili 3) mogućnost efektivnog vršenja dominantnog uticaja na upravljanje pravnim licem ili na poslovnu politiku tog lica.
Konvertibilnost valute Konvertibilnost valute označava njenu zamenljivost za druge valute, po važećem deviznom kursu, bez ograničenja. Ispunjavanjem svih obaveza po članu 8 Statuta MMF-a valuta je konvertibilna u svim tekućim transakcijama sa inostranstvom, odnosno omogućena je njena zamena za sve svetske valute.
Konverzija zajma Promena uslova pod kojima je zajam odobren (kamatne stope, rok, itd.).
Kopenhaški kriterijumi Kopenhaški kriterijumi, doneti 1993. godine, odnose se na zemlje pridružene članice Evropske unije, koje moraju da ispune političke uslove (stabilnost demokratskih institucija i vladavina prava, čvrsto uspostavljanje tržišnih instrumenata) kako bi stekle punopravno članstvo u EU.
Korisnik inostranog kredita Lice koje koristi povučeni iznos kredita, a koje istovremeno može biti i dužnik prema inokreditoru.
Korišćenje inostranih kredita Povlačenje finansijskih sredstava ili stavljanje na raspolaganje dužniku ili korisniku robe ili usluga na ugovoreni način.
Korpa valuta Slučaj kada se varijacije kursa domaće valute drže u fiksiranim razmerama u odnosu na vrednost nekoliko drugih valuta.
Kratkoročni depoziti Depoziti kod banaka čiji je rok dospeća ili otkazni rok do jedne godine.
Kratkoročni inostrani krediti Inostrani kredit čiji je rok otplate kraći od jedne godine.
Kredit Kredit je ugovorni sporazum po kojem klijent – zajmotražioc (dužnik) prima novac od zajmodavca (poverioca) uz dogovor da u utvrđenom roku taj novac vrati.
Krediti centralne banke Aktivna operacija centralne banke koja ima za cilj kreiranje primarnog novca. Glavni oblici kredita centralne banke su krediti bankama i krediti državi.
Krediti centralne banke državi Limitirani krediti koje centralna banka odobrava državi za finansiranje nepredviđenog uskog grla likvidnosti.
Krediti centralne banke za likvidnost Sredstva koja centralna banka odobrava komercijalnim bankama za obezbeđivanje dodatne likvidnosti.
Krediti za održavanje dnevne likvidnosti Kredit koji se odobrava bankama za održavnje dnevne likvidnosti na bazi zaloge hartija od vrednosti.
Kreditna kartica Kartica koja korisniku omogućava da kod banke koja je izdala karticu zaduženja plati u skladu s ugovorenim kreditnim aranžmanom.
Kreditna linija Maksimalan iznos kredita koji banka odobrava klijentu – zajmotražiocu (dužniku), tj. maksimalan iznos koji klijent može povući ako su mu potrebna dodatna novčana sredstva u određenom periodu (obično u rokovima od nekoliko meseci), pri čemu taj iznos može biti i revolviran (obnovljen).
Kreditna politika centralne banke Mere i propisi koje centralna banka primenjuje u okviru svoje monetarne politike, kao dela ekonomske politike zemlje, pomoću kojih se, u okviru ostalih mera monetarne politike, korišćenjem instrumentarijuma (grupe instrumenata) monetarne politike utiče na obim kredita i obim novca u opticaju.
Kreditne olakšice Kao kreditne olakšice koriste se krediti za održavanje dnevne likvidnosti banaka na bazi zaloge hartija od vrednosti.
Kreditni biro Elektronski centar za evidentiranje dugovanja građana i privrede. U početku, njegove usluge će koristiti samo banke, a od kraja 2005. godine trebalo bi da se uključe i lizing kompanije, a potom i Uprava prihoda. Za dve godine u Birou će se naći i podaci o dugovanjima građana prema komunalnim službama. Sudovi će biti poslednji koji će svoje podatke prosleđivati Birou.
Kreditni registar Kreditni registar obavlja posao prikupljanja i obrade podataka banaka o kreditnoj zaduženosti pojedinih dužnika po bilansnim potraživanjima i vanbilansnim stavkama u iznosu od najmanje 5 miliona dinara. Istovremeno, pruža bankama kvalitetne i kompletne informacije o ukupnoj zaduženosti pojedinih pravnih subjekata, koje mogu uticati na njihove odluke u vezi s korišćenjem kreditnog potencijala, na smanjenje kreditnog i tržišnog rizika, kao i na održavanje njihove likvidnosti.
Kreditni rizik Kreditni rizik odnosi se na mogućnost nastanka negativnih efekata na finansijski rezultat i kapital finansijske institucije zbog neizvršavanja obaveza dužnika.
Kreditor po inostranom kreditu Strano lice koje odobrava sredstva domaćem licu – dužniku i kome se duguju plaćanja pod ugovorenim uslovima (poverilac).
Kreiranje novca Stvaranje novog, odnosno dodatnog novca. To je proces puštanja u promet novca koji nije robni novac (zlato), odnosno emisija (izdavanje) novčanica, kovanog novca i depozitnog (žiralnog) novca.
Kriterijumi konvergencije za ulazak u EMU Kriterijumi koje moraju da ispune članice Evropske unije koje žele da postanu deo jedinstvenog monetarnog područja sa zajedničkom valutom – evrom. Kriterijumi konvergencije odnose se na cenovnu stabilnost, visinu budžetskog deficita, odnos javnog duga i BDP-a, stabilnost deviznog kursa i učešće u Mehanizmu deviznih kurseva (ERM II).
Kritično potkapitalizovana banka Kritično potkapitalizovana banka je banka čiji je pokazatelj adekvatnosti kapitala za polovinu ili više niži od propisanog, odnosno čiji je kapital za polovinu ili više niži od propisanog.
Kvalifikovano učešće Poseduje ga lice koje je posredno ili neposredno imalac akcija, odnosno drugih prava na osnovu kojih stiče više od 10% učešća u kapitalu ili glasačkih prava drugog lica (5% za banke), ili ima mogućnost efektivnog vršenja uticaja na upravljanje tim licem ili na poslovnu politiku tog lica.
Kvazinovac Depoziti nižeg stepena likviditeta, koji se ne koriste za tekuća plaćanja i sastavni su deo novčane mase (M2).
Kvota kod MMF-a Predstavlja učešće u kapitalu MMF-a koje zemlja članica uplaćuje prilikom stupanja u članstvo. Kvote se utvrđuju prema ekonomskoj snazi zemlje i iskazuju u specijalnim pravima vučenja. One čine osnovni izvor finansijskih sredstava MMF-a. Zemlja članica 25% kvote uplaćuje u konvertibilnim sredstvima, a 75% u nacionalnoj valuti.